Ilava, Slovačka
Ilava, Slovačka Ilava | |
---|---|
| |
Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | Slovačka |
Kraj | Trenčinski |
Okrug | Ilava |
Regija | Srednje Považje |
Osnovan | 1229. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (1. 1. 2021.) | 5.572[1] |
Gustina stanovništva | 229 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | 48°59′58″N 18°14′10″E / 48.999444°N 18.236111°E / 48.999444; 18.236111 |
Nadmorska visina | 255 m |
Površina | 24,30 km² |
Ilava, Slovačka Ilava, Slovačka (Slovačke) | |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 019 01 |
Pozivni broj | +421-42 |
Registarska oznaka | IL |
Web-stranica | www.ilava.sk |
Koordinate: 48° 59′ 58" SGŠ, 18° 14′ 10" IGD
Ilava (slov. Ilava, mađ. Illava, nem. Illau) je grad u Slovačkoj, u okviru Trenčinskog kraja, gde je sedište istoimenog okruga Ilava.
Prirodni uslovi
Ilava je smeštena u zapadnom delu države, blizu državne granice sa Češkom - 10 kilometara severozapadno. Glavni grad države, Bratislava, nalazi se 150 km jugozapadno od grada.
Reljef: Ilava se razvila u Ilavskoj dolini u okviru Považja (oblasti oko reke Vah). Neposredno okruženje grada je dolinsko područje, dok zapadno od grada izdižu se Beli Karpati, a istočno Stražovski vrhovi. Nadmorska visina grade je oko 250 metara.
Klima: Klima u Ilavi je umereno kontinentalna.
Vode: Neposredno zapadno od Ilave protiče najveća slovačka reka Vah. Pored toga, kroz sam grad protiču i dva manja potoka.
Istorija
Ljudska naselja na prostoru Ilave vezuju se još za praistoriju. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje u godinama 1229. Vekovima je naselje bilo poznato po zamku, koji je 1693. godine pretvoren u manastir, a 1856. u zatvor.
Krajem 1918. godine. Ilava je postala deo novoosnovane Čehoslovačke. U vreme komunizma grad je industrijalizovan, pa je došlo do povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja Slovačke grad je postao opštinsko središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede.
Stanovništvo
Danas Ilava ima nešto oko 5.500 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika raste.
Etnički sastav: Po popisu iz 2021. godine sastav je sledeći:
Verski sastav: Po popisu iz 2021. godine sastav je sledeći:[1]
- rimokatolici - 70,3%,
- ateisti - 19,6%,
- luterani - 1,3%,
- ostali.
Izvor
Spoljašnje veze
- Službene stranice (sk)
- p
- r
- u